marija nenezic

Ovo je jedna od knjiga koju sam oduvijek rado preporučivala djeci da čitaju. Toliko mi je draga da je malo falilo da bude tema mog magistarskog rada, ali… Hari je uvijek pobjednik. No, pored ovog naslova, uvijek ću rado preporučiti i djela Branka Ćopića, uz koja sam odrastala. Nikad neću zaboraviti ono ljeto, negdje kada mi je bilo osam godina, kad mi je tetka pozajmila Glava u klancu, noge na Vrancu. To je bila prva knjiga zbog koje sam se toliko glasno smijala da je baba došla da mi „gasi svijetlo“, jer nije mogla vjerovati da čitam usred noći. I, kako tada, tako i danas – grabim i od dana i od noći pokoje slovo da pročitam. A večeras, umjesto Ćopića – Vuković i njegov Željko i zmaj Nestižeme!

Kada govorimo o dječjoj književnosti, često mislimo na bajke i priče pune magije. Ali postoje i knjige koje spajaju bajkoviti svijet sa naučnom fantastikom, uvodeći mlade čitaoce u nova, uzbudljiva prostranstva. Jedan takav roman je Letilica profesora Bistrouma Čeda Vukovića, priča koja istovremeno podučava, zabavlja i otvara prostor za razmišljanje.

Bajkoviti kod u romanu

Na prvi pogled, u knjizi se jasno prepoznaje bajkoviti kod: junak-tragač, borba između dobra i zla, mudri vodič i iskušenja kroz koja prolazi.
Profesor Bistroum postaje svojevrsni vodič, dok Željko preuzima ulogu junaka koji kreće na put sa zadatkom. Baš kao u tradicionalnim bajkama, djeci se objašnjava šta znači „zlo“ i kako ga treba prepoznati:

„Da si mi radoznao koliko si bezobziran, znao bi da se i tamo može ići i zlom i dobrim putem. I da se zlo može činiti i samo zaboravom…“

Magični predmeti u naučnom ruhu

Zanimljivo je da se u romanu pojavljuju motivi koje bismo očekivali u bajci – čudesna ribica, pero, konj – ali svaki od njih biva razočaranje. Umjesto čarolije, junaci nailaze na tehnička rješenja, naučna objašnjenja ili neuspjele eksperimente.

Čarolija se seli u oblast nauke: pilule koje omogućavaju znanje stranih jezika, letilica koja prkosi zakonima fizike, mašine koje zamjenjuju ljude. Naučna fantastika preuzima funkciju bajkovite magije, stvarajući novu vrstu „čudesnog“.

Likovi između tradicije i modernog

Broj tri, koji ima posebno mjesto u bajkama, prisutan je i ovdje – tri su junaka, tri puta, tri iskušenja. Zmaj Nestižeme, iako na početku djeluje kao tipična bajkovita štetočina, kasnije postaje saveznik, pokazujući složenost likova izvan crno-bijelog svijeta bajki.

Profesor Bistroum, sa druge strane, oličenje je mudrosti i znanja. On simbolizuje novu vrstu „čarobnjaka“ – onog koji umjesto čarobnog štapića koristi nauku i logiku.

Između bajke i naučne fantastike

Roman Čeda Vukovića funkcioniše na dvije ravni: kao bajka i kao naučnofantastično djelo. On čuva strukturu bajke – junak, potraga, iskušenja, pomagači – ali sve to oblači u moderno ruho nauke.

Na taj način, naučna fantastika postaje nova mitologija, prostor u kojem djeca uče o budućnosti, istražuju strahove i snove, i otkrivaju da je ljudska mašta jednako moćna kao i svaka bajkovita magija.

Zaključak

„Letilica profesora Bistrouma“ nije samo priča za djecu. To je knjiga koja nas uči da iako možda ne možemo da dobijemo čarobne predmete kakve nude bajke, ljudska znatiželja i znanje mogu stvoriti najgenijalnija čuda.